Kvantitativna revolucija

Geografija
Povijest geografije grčko-rimska kineska islamska Velika geografska otkrića povijest kartografije okolinski determinizam regionalna geografija kvantitativna revolucija kritička geografija

Kvantitativna revolucija bila je jedna od četiriju prekretnica u povijesti geografije (ostale tri su regionalna geografija, okolinski determinizam i kritička geografija). Kvantitativna revolucija zbila se tijekom 1950-ih i 1960-ih te je označila brzu promjenu u metodi u pozadini geografskog istraživanja. Glavna tvrdnja za kvantitativnu revoluciju sažima vođenje promjena s deskriptivne (idiografske) geografije na empirijsku zakonodavnu (nomotetičku) geografiju.

(bilješka: kvantitativna revolucija također se zbila u psihologiji, politologiji i ostalim društvenim znanostima, a u manjoj mjeri u povijesti)

Sažetak i pozadina:

Mnoge katedre za geografiju tijekom 1950-ih odvojile su se od katedara za geologiju u toku poslijeratnih (Drugi svjetski rat) zbivanja. Budući da su geolozi u to vrijeme gledali na geografiju kao labavu i neznanstvenu disciplinu, osjećaj mnogih geografa bilo je razuvjeravanje kritika da geografi nisu drugorazredni geolozi. Promjene koje su se zbile 1950-ih i nastavile kroz 1970-e nisu bile uvođenje matematike u geografiju, već uporaba matematike kao alata za eksplicitne svrhe i za statističku metodologiju i formalno matematičko modeliranje.

U ranim 1950-ima rastao je osjećaj da postojeća paradigma za geografska istraživanja nije bila adekvatna u objašnjavanju kako su fizički, ekonomski, socijalni i politički procesi prostorno organizirani, ekološki povezani ili kako su rezultati generirani tim procesima dokaz danog vremena i prostora. Stoga se pojavio apstraktniji i teoretski pristup u geografskim istraživanjima koji je evoluirao analitičku metodu ispitivanja.

Analitička metoda ispitivanja dovela je do razvoja logički valjanih generalizacija o prostornim aspektima malog skupa blisko definiranih događaja sjedinjenih u širokom rasponu prirodnih i kulturnih postavki. Generalizacije mogu preuzeti oblik testiranih hipoteza, modela ili teorija te se istraživanje procjenjuje prema svojoj znanstvenoj prikladnosti i svojoj valjanosti. Usvajanje analitičkog pristupa pomoglo je geografiji da postane zakonodavnija znanost, a koncepcija discipline kao idiografskog područja istraživanja postala je manje prihvatljivom nakon 1980-ih.